Logopedski kabinet ReciR, Zagreb

Logopedsko savjetovanje

Uz naš tim stručnjaka, svaki glas može pronaći svoj put do jasne i učinkovite komunikacije.

Rani razvoj

Unatoč uvriježenom mišljenju kako su bebe tek krhka bića malo toga svjesna, malo se zna o tome s kolikim se zapravo urođenim sposobnostima rađaju. Naime, djeca već po rođenju iskazuju želju za komunikacijom i posjeduju sposobnosti ovladavanja osnovama komunikacije. Postupno, bivajući izloženi bogatstvu jezika napreduju i u govorno-jezičnom razvoju. Štoviše, može se reći kako je upravo period najranijeg djetinjstva prozor u cjelokupni kasniji razvoj. Govoreći o ranom razvoju važno je i napraviti distinkciju između pojmova koji se često koriste, a nerijetko nedovoljno razumiju. Valja tako razlikovati komunikaciju, jezik i govor. Komunikacija je zapravo temelj i osnova za usvajanje jezika i govora. Jezik se nadalje uči ukomunikaciji, a govor je konačno jedno od sredstava koje koristimo u komunikaciji. Roditelji su oni koji s djetetom provode većinu vremena i kao takvi najbolje mogu pratiti njegov razvoj. S obzirom na pregršt promjena i skokova koji se događaju u ovom ranom periodu života važno je i da roditelj razumije razvojnu putanju svog djeteta.

1) SLUH I RAZUMIJEVANJE

0 – 3 mjeseca:
– dijete se strese na glasne zvukove
– smiješi se kad mu se obraća
– reagira na zvuk sišući jače ili slabije

4 – 6 mjeseci:              
– reagira na promjene u tonu glasa
– primjećuje igračke koje stvaraju zvukove              
– obraća pozornost na glazbu

7 mjeseci – 1 godina:    
– okreće glavu i gleda u smjeru zvukova            
– sluša kad mu se obraća            
– prepoznaje riječi za svakodnevne predmete (npr. Sok, cipela)            
– počinje odgovarati na verbalne zahtjeve (npr. „Dođi ovamo“)

1 -2 godine:    
– pokazuje nekoliko dijelova tijela na zahtjev  
– slijedi jednostavne upute i razumije jednostavna pitanja (npr. „Baci loptu“)  
– pokazuje slike u knjizi kada se imenuje  
– sluša jednostavne priče, pjesmice i rime

2 – 3 godine:    
-razumije razlike u značenju (npr. veliko-malo; dođi-odi)  
– slijedi dvije upute u nizu

3 – 4 godine:
– čuje kad ga se zove iz druge prostorije
– odgovara na jednostavna pitanja „Tko?“, „Što?“, „Zašto?“

4 -5 godina:
– sluša kratke priče i odgovara na jednostavna pitanja o njoj
– čuje i razumije većinu toga što se kaže u vrtiću i kod kuće

Govor

0 – 3 mjeseca:

– dijete guguće (proizvodi zvukove zadovoljstva)
– ovisno o različitim potrebama različito plače
– smiješi se kad vidi roditelja

4 – 6 mjeseci:
– brblja zvukove koji sve više nalikuju glasovima govora, s mnogo različitih glasova (p,b,m)
– vokalno pokazuje ushićenje i razočaranje

7 mjeseci – 1 godina:
– služi se govornim ili ne plačućim glasovima da privuče i zadrži pozornost
– brbljanje ima dugačke i kratke skupine glasova poput „tata upupup“
– oponaša glasove
– ima jednu do dvije riječi

1 – 2 godine:
– naglo raste broj novih riječi-spaja dvije riječi u kratke iskaze („ne sok“, „tata piti“)
– postavlja pitanja s jednom do dvije riječi („što to?“, „ići pa-pa?“)

2 – 3 godine:
– ima riječ za gotovo sve
– bliža okolina većinu razumije
– koristi se s dvije do tri riječi u izražavanju (npr. Tata maca) i zahtijevanju (npr. Mama piti)

3 – 4 godine:
– razumije ga i šira okolina
– prepričava događaje iz npr. vrtića
– upotrebljava duže rečenice od četiri ili više riječi
– govor je tečan, bez puno zastoja ili ponavljanja

4 – 5 godina:
– s lakoćom komunicira s drugom djecom i odraslima
– u prepričavanju priče se drži teme
– većinu glasova izgovara pravilno, osim nekoliko, poput l, r, č, ć, š, ž, dž, đ

Važnost ranog uključivanja u logopedsku terapiju

piše: Iva Mrvica, mag. logoped.
 

Mnogi su roditelji često u nedoumici kada prvi put posjetiti logopeda. Bilo da se radi o nerazvijenom ili nedovoljno razvijenom govoru, artikulacijskim teškoćama, mucanju, teškoćama čitanja i pisanja, roditelj često ne zna kada bi potražio pomoć stručnjaka. Savjet roditeljima je da uvijek prate i potiču djetetovu komunikaciju i govorno-jezični razvoj. Jer, uloga logopeda u društvu ne svodi se samo na dijagnostiku i terapiju već nastalih poremećaja jezično-govorne komunikacije, nego i na prevenciju nastanka takvih poremećaja. Upravo zato potičemo roditelje da prate i potiču razvoj djeteta, a ukoliko primijete bilo kakvo odstupanje, trebali bi se što prije obratiti logopedu. Ako je dijete premalo za terapiju, naš stručni tim dat će Vam logopedske savjete kako se postaviti i reagirati u različitim situacijama. Prve tri godine djetetova života ključno su razdoblje za usvajanje informacija o svijetu, komunikaciji, ali i za razvoj kognitivnih, jezičnih i govornih vještina. Ukoliko dijete uspije razviti govor i jezik adekvatan za dob, bit će spremno ući u sustav obrazovanja, gdje će moći adekvatno sudjelovati u svim socijalnim interakcijama i izvršavati sve zadane aktivnosti. To nam govori kako su različita područja djetetova razvoja zapravo povezana. Važnost ranog prepoznavanja teškoća i uključivanja djeteta u logopedsku terapiju leži upravo u korelaciji domena djetetova razvoja. Naime, napredak u jednoj domeni najčešće će rezultirati i napretkom drugih domena. Isto tako, važno je naglasiti kako nikada nije prerano potražiti stručno mišljenje jer, ako je prisutno kašnjenje, rani početak tretmana presudan je za kasniji jezično-govorni i komunikacijski razvoj. Što prije prepoznamo uzrok i manifestacije djetetovih teškoća, možemo djelovati na njihovom smanjivanju i uklanjanju.
Naš kabinet nudi individualnu logopedsku terapiju, oblikovanu posebno za Vaše dijete, ovisno o njegovim potrebama, mogućnostima i jakim stranama. Dobro je poznato da djeca najviše od svega vole igre. Stoga se u našem kabinetu terapije oblikuju kako bi bile što zabavnije djeci i uključivale što više igara preko kojih potičemo njihov govorno-jezični razvoj kao i razvoj vokabulara, djelujemo na poboljšanju izgovora i stabilizaciji glasa, razvijamo predčitalačke i čitalačke vještine, vježbamo pisanje i jačamo komunikaciju. Obratite nam se s povjerenjem!

Preuzeto iz:
Ilona Posokhova, prof. logoped., časopis “Moje dijete”, lipanj, 2010.
Nicholas, J.G. I Geers, A.E. (2006). Effects of Early Auditory Experience on the Spoken Language of Deaf Children at 3 Years of Age. Ear and Hearing, 27(3), 286-298.